Rahitis

1
13471

Predstavlja smanjenje mineralizacije kostiju kod dece, nastao zbog nedostatka vitamina D, a koja nastaje, pre dvega usled nedovoljnog unosa ovog vitamina u organizam, nedovoljnog stvaranja D vitamina u organizmu i/ili nedovoljnog izlaganja suncu. U cilju prevencije ove hipovitaminoze, je neophodna je suplementacija D vitamina u tim periodima, mada se ovaj nedostatak može javiti i kod nekih drugih bolesti i stanja, a nekada se savetuje i češće izlaganje trudnica i dojilja suncu (ne u najtoplijem delu dana, svakako).

Znaci ove bolesti traju nekoliko meseci, a kod odojčadi čije majke imaju osteomalaciju ( bolest preterane savitljivosti kostiju ) se rahitis razvije unutar 2 meseca, dok se znaci fluoridnog rahitisa jaljaju tokom prve i druge godine života, ređe kasnije.

Karakteristični simptomi rahitisa su:

  1. Kraniotabes – tzv. Fenomen ping – pong loptice, deformitet kostiju glave, nastalo kao posledica omekšavanja kostiju lobanje i može dovesti do asimetrije glave. Kod nedonoščadi se ovaj deformitet pojavljuje ranije
  2. Caput quadratum – kockasta glava, nastala kao posledica usporenog zatvaranja velike fontanele, pri čemu, dolazi do zadebljanja čeonih i temenih kostiju, stvarajući zadebljanja, te glava poprima kockast izgled.
  3. Rebarne brojanice – Zadebljanje kostohrskavičnih veza grudnog koša, koje ne samo što se mogu napipati, nego se i vide, a moguće je formiranje i kokošijih grudi. Uzduž donjeg ruba grudnog koša se formira tzv. Harisonova brazda.
  4. Proširenje i zadebljanja podlakatnih kostiju, naročito uočljivo na zglobovima ručja u vidu narukvica.
  5. Lordoza ili skolioza kičmenog stuba
  6. Noge se deformišu u „O“ pravcu – kao bure ( „O“ noge)
  7. Ligamenti slabe, pojačavajući deformitet, a mišići poprimaju slab tonus, zbog čega deca sporije prohodavaju, a stomak, zbog slabosti stomačnih mišića, poprima „žablji“, naduti oblik.

  

Lečenje:

Odluku o načinu lečenja donosi isključivo lekar – pedijatar.

U lečenju rahitisa se preferira oralno davanje preparata vitamina D, u terapijskim dozama, pod strogim nadzorom pedijatra i/ili pedijatra endokrinologa, ali i sunčanje, kao prirodan pokretač stvaranja D vitamina u organizmu, može da dođe u obzir. Svakako, ekspozicija direktnom suncu se ne preporučuje nikome, a naročito ne deci, tako da, ukoliko je to potrebno, činiti u periodu najmanjeg indeksa zračenja ( rana zora  ili pred sam zalazak sunca ) i to kratkotrajno.

Lečenje sunčanjem se izbegava.

Prevencija:

  • Potrebna je pravilna ishrana trudnica i dojilja
  • Trudnice i dojilje treba preventivno da unose D vitamin (preko uljanih preparata)
  • Obavezna primena D vitamina kod odojčadi najmanje do godinu dana, a poželjno je posle toga nastaviti i do 3 godine u zimskim mesecima.
  • Adekvatna ishrana dece i omladine

      

Preporučene doze D vitaminu su

  • Odrasli muškarci – 400 ij Vitamina D3
  • Odrasle žene – 400 ij Vitamina D3
  • Trudnice, dojijle, odojčad i deca – 400 ij Vitamina D3

Ukoliko primetite neki od znakova, koji ukazuju na hipovitaminozu D vitamina tj.rahitisa, odmah se javite svom pedijatru. Od velike je važnosti da se sa svojim pedijatrom posavetujete o antirahitičnoj prevenciji i kako je sprovoditi, jer ćete samo na taj način, najbolje pomoći svom detetu.

Više o D vitaminu, kao i načinu nadoknade kod odojčadi  kliknite OVDE

Dolazne pretrage:

1 KOMENTAR

Leave a Reply to D vitaminZdravo Detinjstvo | Zdravo Detinjstvo Cancel reply